Cijena zlata sredinom listopada dosegnula je 4.380 dolara po unci, što je povijesni rekord. Stručnjaci ističu da su geopolitičke tenzije, inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i snažna potražnja glavni razlozi tog rasta.
Zašto raste cijena zlata?
U posljednjih godinu dana cijena zlata porasla je više od 55 posto. Glavni uzroci su nesigurnost na globalnim tržištima, strah od inflacije i kupnje središnjih banaka. U trenucima nestabilnosti, zlato se pokazuje kao sigurna imovina. Investitori ga kupuju kako bi zaštitili vrijednost svoje imovine.
Slabljenje američkog dolara i očekivano smanjenje kamatnih stopa dodatno potiču potražnju. Uspoređeno s drugim oblicima imovine, zlato je sada privlačnije ulaganje.
Uloga središnjih banaka i rast potražnje
Velike središnje banke značajno su povećale kupnju zlata. Time su dodatno ubrzale rast cijena. Očekuje se da će središnje banke u 2025. kupiti prosječno 80 tona zlata, a u 2026. oko 70 tona.
Prema najnovijoj prognozi Goldman Sachsa od 7. listopada 2025., cijena zlata mogla bi dosegnuti 4.900 dolara po unci do prosinca 2026. godine. Glavni pokretač rasta bit će države poput Kine i Indije, koje žele diverzificirati svoje rezerve i smanjiti ovisnost o američkom dolaru.
Trendovi koji podržavaju rast cijene zlata
Analitičari očekuju da će se nastaviti trendovi koji idu u prilog zlatu:
- Slabiji američki dolar
- Geopolitičke napetosti
- Trgovinski ratovi
- Rast interesa maloprodajnih investitora
Svi ti čimbenici potiču daljnju potražnju za zlatom kao zaštitom od inflacije i ekonomske nestabilnosti. Stručnjaci upozoravaju da nije realno očekivati pad cijene zlata u sljedećim godinama, unatoč povijesnim obrascima tržišnog zasićenja.
Tko ima najveće zlatne rezerve?
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, Sjedinjene Američke Države imaju najveće zlatne rezerve – čak 8.133 tone zlata. Slijede Njemačka s 3.350 tona, Italija s 2.451 tonom i Francuska s 2.437 tona. Na listi su i Rusija, Kina, Švicarska, Japan, Indija i Nizozemska.
Neki analitičari vjeruju da Kina zapravo posjeduje više zlata nego što službeni podaci pokazuju. Dio zlata navodno nabavlja preko posrednika ili koristi vlastitu proizvodnju, koju ne prijavljuje.
Zanimljivo, Međunarodni monetarni fond (MMF) ima 2.814 tona zlata. Većina tog zlata prikupljena je pri osnivanju MMF-a, kada su članice plaćale 25 posto svojih početnih kvota u zlatu.
Cijena zlata i dalje u usponu
Stručnjaci se slažu – cijena zlata će i dalje rasti, prenosi Poslovni dnevnik. Kombinacija geopolitičkih napetosti, inflacije, rasta potražnje i slabljenja dolara stvara snažnu potporu tržištu zlata. Ako se trenutačni trendovi nastave, zlato će ostati jedno od najpoželjnijih ulaganja u narednim godinama.
