U suvremenom digitalnom dobu, pametni telefoni postali su neizostavan dio svakodnevnog života. Međutim, način na koji ih koriste različite generacije značajno se razlikuje. Pojam doomscrolling, odnosno kontinuirano pregledavanje negativnih i uznemirujućih vijesti, sve više postaje problem, osobito među mladima. Ovaj obrazac može uzrokovati tjeskobu, stres i smanjenje produktivnosti, dok starije generacije pokazuje drugačiji, umjereniji pristup tehnologiji.
Što je doomscrolling i tko je najviše pogođen?
Doomscrolling opisuje praksu stalnog listanja negativnih vijesti i sadržaja na internetu i društvenim mrežama. Osobe koje su izložene ovom fenomenu često ga prakticiraju nesvjesno, a spirala negativnosti može trajati satima. Studija iz 2024. godine pokazala je da je otprilike trećina Amerikanaca iskusila doomscrolling, ali ne sve generacije jednako. Generacija Z najviše je pogođena, s više od 50 posto mladih koji priznaju učestalo upadanje u ovaj obrazac. Milenijalci su također pogođeni, dok starije generacije bilježe znatno nižu učestalost.
Zašto su mladi osjetljiviji na doomscrolling?
Mladi ljudi koriste pametne telefone gotovo stalno, a aplikacije poput TikToka, Snapchata i YouTubea postale su primarni način povezivanja s prijateljima i konzumiranja sadržaja. Algoritmi društvenih mreža potiču beskonačno listanje, prikupljaju podatke o korisnicima i zadržavaju ih u aplikacijama što povećava izloženost negativnim sadržajima. Takva praksa može dugoročno utjecati na mentalno zdravlje, koncentraciju i produktivnost, dok istovremeno izaziva emocionalnu iscrpljenost.
Kako starije generacije koriste pametne telefone?
Starije generacije koriste pametne telefone na drugačiji način. Oni ih tretiraju kao alat za obavljanje zadataka i komunikaciju, bez potrebe za stalnim pregledavanjem sadržaja. Primjer je umirovljenik Paul Castellano, koji sve što treba obaviti čini preko pametnog telefona, ali isključivo između obaveza, što smanjuje rizik od negativnog utjecaja doomscrollinga.
Strategije za smanjenje doomscrollinga
Promjena navike doomscrollinga zahtijeva svjesnost i disciplinu. Stručnjaci predlažu nekoliko učinkovitih strategija:
- Praćenje vlastitih emocija – važno je prepoznati kako vijesti utječu na raspoloženje i tjeskobu.
- Ograničavanje vremena na društvenim mrežama – korištenje štoperica, alarma ili opcija digitalnog blagostanja na pametnom telefonu.
- Raznolikost izvora vijesti – kombinacija pozitivnih i konstruktivnih sadržaja umjesto isključivo negativnih vijesti.
- Svjesno konzumiranje informacija – izbjegavanje algoritamski odabranog sadržaja koji potiče beskonačno skrolanje.
Doomscrolling nije samo prolazna navika, već obrazac koji može dugoročno utjecati na mentalno zdravlje. Pravilna upotreba pametnih telefona, pažljivo biranje izvora vijesti i kontrola vremena provedeno online ključni su za očuvanje emocionalne ravnoteže. Kako piše Zimo dnevnik, digitalna higijena jednako je važna kao briga o fizičkom zdravlju, a osnažuje korisnike u svjesnijem odnosu s tehnologijom.
