Iako većina društvenih mreža formalno zahtijeva najmanje 13 godina za otvaranje računa, praksa izgleda sasvim drugačije. Podaci iz više europskih zemalja pokazuju da ogroman broj djece mlađe od 13 već ima profile, dok su sustavi provjere dobi uglavnom površni i lako zaobiđeni. Zato države sve češće posežu za izravnim zabranama i strožim regulacijama.
U nastavku je pregled što pojedine zemlje već rade ili planiraju napraviti.
Australija: najstroža pravila na svijetu
Australija je u prosincu postala prva zemlja na svijetu koja je potpuno zabranila društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina. Od 10. prosinca 2025. velike platforme poput TikToka, YouTubea, Instagrama i Facebooka morat će blokirati maloljetnike ispod te dobi.
Riječ je o jednom od najstrožih propisa usmjerenih na velike tehnološke platforme. kompanija koje se neće pridržavati zakona riskiraju kazne do 49,5 milijuna australskih dolara (oko 29,3 milijuna eura).
Europska unija: prema jedinstvenoj digitalnoj dobi
Europski parlament je u studenom usvojio neobvezujuću rezoluciju kojom se poziva na minimalnu dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža u cijelom EU-u. Traži se usklađena „digitalna dob“ u Uniji, uz poseban prag od 13 godina za usluge dijeljenja videa.
Iako rezolucija sama po sebi ne mijenja zakone, jasno pokazuje smjer u kojem se kreće europska rasprava.
Francuska i Slovenija: zabrana ispod 15 godina
Francuska Nacionalna skupština u siječnju je odobrila zakon kojim se djeci mlađoj od 15 godina zabranjuje korištenje društvenih mreža. Zakon je motiviran sve većom zabrinutošću zbog online nasilja i rizika za mentalno zdravlje mladih, a prije konačnog usvajanja mora proći i Senat.
Slovenija radi na sličnom modelu: priprema se zakon kojim bi se djeci mlađoj od 15 godina zabranio pristup društvenim mrežama, potvrdio je potpredsjednik vlade Matej Arčon početkom veljače.
Španjolska: obvezna provjera dobi
Španjolska planira zabraniti pristup društvenim mrežama svim maloljetnicima mlađima od 16 godina. Platforme će morati implementirati sustave za provjeru dobi, najavio je premijer Pedro Sánchez. Još nije jasno hoće li mjera dobiti dovoljnu podršku u vrlo fragmentiranom donjem domu parlamenta.
Velika Britanija: „australski model“ na stolu
Velika Britanija razmatra zabrane po uzoru na Australiju, s ciljem bolje zaštite djece na internetu, rekao je premijer Keir Starmer. Vlada zasad nije odredila konkretnu dobnu granicu, ali preispituje je li trenutna digitalna dob pristanka (trenutno 13 godina) prenisko postavljena.
Azija: Kina i Indija zaoštravaju ton
Kina je putem regulatora kibernetičkog prostora uvela tzv. „program za maloljetnike“, koji uvodi ograničenja na razini samog uređaja i pravila specifična za aplikacije. Cilj je ograničiti vrijeme pred ekranom, ovisno o dobi djeteta.
U Indiji je glavni ekonomski savjetnik vlade u siječnju pozvao na uvođenje dobnih ograničenja, nazvavši društvene mreže „predatorskima“ zbog načina na koji zadržavaju korisnike angažiranima. Turistička država Goa već razmatra ograničenja slična australskima.
Skandinavija i sjever Europe: prema većoj dobi pristanka
Norveška je u listopadu 2024. predložila podizanje dobi u kojoj djeca mogu pristati na korištenje društvenih mreža s 13 na 15 godina. Roditeljima bi i dalje bilo dopušteno dati pristanak u ime mlađe djece, no vlada radi i na zakonu kojim bi se uvela apsolutna minimalna dob od 15 godina za pristup društvenim mrežama.
Danska je u studenom objavila da će zabraniti društvene mreže djeci mlađoj od 15 godina. Roditelji bi pritom mogli omogućiti pristup određenim platformama djeci starijoj od 13.
U Norveškoj, Danskoj i širem europskom kontekstu jasno se vidi trend podizanja dobne granice, ali i jačanja uloge roditeljskog pristanka.
Njemačka, Italija, Grčka: kombinacija zabrana i roditeljskog pristanka
U Njemačkoj maloljetnici između 13 i 16 godina smiju koristiti društvene mreže samo uz pristanak roditelja. No, organizacije za zaštitu djece upozoravaju da su provjere slabe i lako zaobiđene.
U Italiji djeca mlađa od 14 godina također trebaju roditeljsko odobrenje za otvaranje računa, dok stariji od te dobi mogu samostalno pristupiti platformama.
Grčka je, prema izvorima iz vlade za Reuters, „vrlo blizu“ najavi potpune zabrane društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina.
Malezija: zabrana od 2026.
Malezija je u studenom objavila da će od 2026. zabraniti korištenje društvenih mreža korisnicima mlađima od 16 godina. Time se svrstava među zemlje s najstrožim pristupom regulaciji digitalnog djetinjstva.
Sjedinjene Države: fokus na privatnost, sudovi na oprezu
U SAD-u zakon o zaštiti privatnosti djece na internetu (COPPA) zabranjuje tvrtkama prikupljanje osobnih podataka djece mlađe od 13 godina bez pristanka roditelja. Nekoliko saveznih država otišlo je korak dalje i donijelo zakone koji traže roditeljsko odobrenje za pristup društvenim mrežama za sve maloljetnike.
No ti propisi često završavaju na sudovima, jer se otvara pitanje slobode govora i prava mladih na pristup informacijama.
Globalno gledano, trend je jasan: države sve manje vjeruju da će same platforme učinkovito zaštititi djecu, pa preuzimaju stvar u svoje ruke. Hoće li zabrane i viša dobna ograničenja doista zaštititi djecu – ili će ih samo gurnuti prema manje vidljivim, nereguliranim kanalima – rasprava je koja će tek krenuti punim intenzitetom.
