Hrvatski turizam u prvoj polovici godine nije rastao. Nije ni pao. Upravo zato rezultati od više od 7,6 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja imaju veću težinu nego što se na prvi pogled čini.
SEEbiz je objavio podatke iz sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice. Prema njima, Hrvatska je u prvih šest mjeseci ostvarila više od 7,6 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja. Europska kućanstva danas pažljivije planiraju putovanja. Turističko tržište i dalje osjeća posljedice inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., geopolitičke neizvjesnosti i promijenjenih navika putnika. Zato je zadržavanje prošlogodišnjih rezultata postalo pokazatelj otpornosti, a ne stagnacije.
Na Jadranu je ostvareno 27,1 milijun noćenja, što je također na razini prošle godine, dok je kontinentalni dio Hrvatske, zajedno sa Zagrebom, zabilježio 2,4 milijuna noćenja, odnosno rast od jedan posto.
Turizam ulazi u novu fazu
Nakon nekoliko godina snažnog oporavka i rekordnih sezona, hrvatski turizam postupno ulazi u razdoblje u kojem se uspjeh više ne mjeri isključivo rastom broja gostiju.
Sve veći izazov postaje zadržati postojeću razinu potražnje. Istodobno treba očuvati konkurentnost. Rast cijena, skuplji prijevoz i opreznija potrošnja promijenili su način planiranja turističke sezone. Umjesto utrke za novim rekordima, sve je važnije produžiti sezonu, privući goste veće platežne moći i povećati potrošnju po posjetitelju.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina ocijenio je rezultate prve polovice godine zadovoljavajućima upravo zbog složenih okolnosti na međunarodnom tržištu.
“S obzirom na sve geopolitičke okolnosti i poremećaje na tržištima zadovoljni smo rezultatima ostvarenima u prvoj polovici godine, koji su na razini prošlogodišnjih. Prema podacima Eurostata za prvo tromjesečje, Hrvatska je četvrta destinacija u Europi po ostvarenim noćenjima, ostavivši iza sebe konkurente poput Grčke, Španjolske, Italije i Portugala. Vjerujemo da ćemo, uz pametnu cjenovnu politiku, uspješno odraditi i glavni dio turističke godine te posezonu”, rekao je Glavina.
Aviopovezanost postaje važna konkurentska prednost
Jedna od najvažnijih poslovnih poruka ovogodišnje turističke sezone nije povezana s brojem noćenja, nego s prometnom povezanošću.
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić istaknuo je da je ove godine osigurano više od 6 milijuna eura za suradnju sa strateškim partnerima. U projektu sudjeluje i sustav turističkih zajednica.
Rezultat je 330 zračnih linija prema Hrvatskoj, odnosno 74 više nego prošle godine.
Takvi podaci pokazuju da konkurentnost destinacija više ne ovisi samo o prirodnim ljepotama i kvaliteti smještaja. Sve je važnija prometna povezanost s ključnim emitivnim tržištima.
Istra i dalje prednjači
Kada je riječ o regionalnim rezultatima, najveći broj noćenja tijekom prvih šest mjeseci ostvaren je u Istri, s 8,7 milijuna noćenja. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 5,3 milijuna te Kvarner s 4,7 milijuna noćenja.
Među pojedinačnim destinacijama najuspješniji su bili Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Zagreb i Split.
Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke, kojih je zabilježeno 5,6 milijuna, zatim domaći gosti s 4,2 milijuna, Slovenci s 2,9 milijuna, Austrijanci s 2,5 milijuna, Poljaci s 1,6 milijuna, gosti iz Ujedinjene Kraljevine s 1,4 milijuna, Česi s 1,1 milijunom te posjetitelji iz SAD-a s milijun noćenja.
Hoteli ostvaruju najveći promet
Struktura turističkog prometa ponovno potvrđuje važnost hotelskog sektora.
Iako hoteli čine samo 14 posto komercijalnih smještajnih kapaciteta, u njima je ostvareno čak 47 posto svih komercijalnih dolazaka. Kampovi, koji raspolažu s oko 20 posto kapaciteta, ostvarili su 15 posto dolazaka, dok objekti u domaćinstvu, koji čine više od polovice ukupnih kapaciteta, sudjeluju s 27 posto komercijalnih dolazaka.
Ti podaci pokazuju da kvaliteta i struktura smještaja imaju sve veći utjecaj na ukupne turističke rezultate.
Ključna bitka tek slijedi
Prvih šest mjeseci pokazalo je da hrvatski turizam ulazi u novu razvojnu fazu. Održavanje prošlogodišnjih rezultata više nije znak stagnacije, nego sposobnosti prilagodbe tržištu koje se brzo mijenja.
Hoće li se takav pristup pokazati uspješnim, odlučit će glavni dio sezone i posezona. Upravo će oni pokazati može li Hrvatska dugoročno graditi konkurentnost na kvaliteti ponude, prometnoj povezanosti i pametnoj cjenovnoj politici, umjesto isključivo na rastu broja gostiju.
