Prodaja Nvidia AI čipova Kini ponovno je postala jedno od ključnih pitanja u tehnološkom sukobu između SAD-a i Kine. Iako je američko Ministarstvo trgovine odobrilo izvoz H200 AI procesora pojedinim kineskim kompanijama, nijedna isporuka zasad nije realizirana.
Reuters navodi da je dozvolu za kupnju dobilo približno deset kineskih tehnoloških kompanija, uključujući Alibabu, Tencent i ByteDance. Dozvole su dobili i distributeri poput Lenovo i Foxconn.
Riječ je o trenutno drugim najnaprednijim AI procesorima koje Nvidia, u skladu s američkim izvoznim pravilima, može prodavati kineskom tržištu.
Zastoj oko isporuka pokazuje koliko je prodaja Nvidia AI čipova Kini postala pitanje geopolitike, nacionalne sigurnosti i globalne utrke u umjetnoj inteligenciji.
Nvidia postaje talac tehnološkog rata
Situacija pokazuje koliko je sukob između Washingtona i Pekinga prerastao klasične trgovinske nesuglasice. Čak i kada američka administracija formalno dopusti izvoz, politički pritisci i sigurnosni strahovi s obje strane mogu blokirati realizaciju poslova.
Prema izvorima, kineske kompanije posljednjih mjeseci postale su znatno opreznije nakon signala iz Pekinga da bi kupnja američkih AI čipova mogla biti politički i strateški osjetljiva.
Kineske vlasti istovremeno pokušavaju ubrzati razvoj domaće industrije umjetne inteligencije i smanjiti ovisnost o američkoj tehnologiji. Upravo zato dio kineskog političkog vrha strahuje da bi veliki uvoz Nvidia čipova mogao usporiti razvoj domaćih proizvođača.
U posljednje vrijeme kineske AI kompanije sve češće promoviraju korištenje domaćih čipova, posebno onih koje razvija Huawei.
Takav zaokret dodatno povećava pritisak na Nvidia-inu poziciju na kineskom tržištu.
Kina je nekada bila ključno Nvidia tržište
Prije pooštravanja američkih izvoznih ograničenja, Nvidia je kontrolirala oko 95 posto kineskog tržišta naprednih AI čipova.
Kina je nekoć činila oko 13 posto ukupnih prihoda kompanije, a izvršni direktor Jensen Huang ranije je procjenjivao da bi samo kinesko tržište umjetne inteligencije ove godine moglo vrijediti oko 50 milijardi dolara.
Danas je situacija potpuno drugačija.
Huang je više puta upozorio da američke izvozne restrikcije ozbiljno slabe Nvidia-in položaj u Kini. Prema njegovim riječima, tržišni udio kompanije u segmentu AI akceleratora praktično je pao na nulu.
Ipak, Nvidia i dalje pokušava pronaći model koji bi omogućio povratak na kinesko tržište bez kršenja američkih pravila.
Trump i Huang pokušavaju otvoriti vrata dogovoru
Dodatnu pažnju izazvao je Huangov dolazak u američku delegaciju tijekom puta predsjednika Donald Trump prema Kini.
Prema navodima izvora, Trump je osobno pozvao Huang-a da se pridruži putovanju, što je u industriji potaknulo nagađanja da bi moglo doći do političkog dogovora koji bi odblokirao isporuke AI čipova Kini.
Huang je kineskoj državnoj televiziji CCTV izjavio kako se nada da će Trump i kineski predsjednik Xi Jinping tijekom razgovora u Pekingu dodatno unaprijediti odnose između dvije zemlje.
„Nadam se da će predsjednik Trump i predsjednik Xi nastaviti graditi dobre odnose i poboljšati suradnju između dvije države”, rekao je Huang.
Problem više nisu samo sankcije
Iako je SAD formalno odobrio dio izvoza, proces je opterećen složenim sigurnosnim i regulatornim uvjetima.
Američka pravila zahtijevaju da kineski kupci dokažu postojanje „dovoljnih sigurnosnih procedura” i potvrde da čipovi neće biti korišteni u vojne svrhe.
Nvidia također mora potvrditi da posjeduje dovoljne zalihe unutar SAD-a.
Dodatnu kontroverzu izazvao je model prema kojem bi američka vlada dobivala 25 posto prihoda od prodaje tih čipova Kini. Kako američki zakoni ne dopuštaju izravno nametanje izvoznih naknada, dogovor predviđa da čipovi prvo prolaze kroz američki teritorij prije isporuke Kini.
Takav aranžman izazvao je zabrinutost u Pekingu zbog mogućih sigurnosnih rizika i potencijalnih skrivenih ranjivosti unutar opskrbnog lanca.
Kineske vlasti posljednjih mjeseci dodatno pojačavaju nadzor nad tehnološkim opskrbnim lancima i pokušavaju smanjiti ovisnost o stranim komponentama u ključnoj infrastrukturi.
AI utrka postaje pitanje nacionalne strategije
Cijela situacija oko Nvidia AI čipova za Kinu pokazuje koliko se tržište umjetne inteligencije udaljilo od klasične tehnološke priče.
Čipovi su danas strateški resurs usporediv s energijom, telekomunikacijama ili obrambenom industrijom. Upravo zato Washington i Peking sve agresivnije pokušavaju zaštititi vlastite interese.
Dok američka administracija pokušava ograničiti kineski tehnološki napredak, Kina paralelno ubrzava razvoj domaćih kompanija i vlastite AI infrastrukture.
Nvidia se pritom nalazi između dva suprotstavljena politička i ekonomska interesa — potrebe da zadrži pristup jednom od najvećih svjetskih tržišta i pritiska američke administracije da ograniči kineski pristup najnaprednijim tehnologijama.
