Jedna odluka Washingtona mogla bi promijeniti odnos snaga među europskim izvoznicima. Sjedinjene Američke Države od studenoga planiraju uvesti nove lučke naknade za trgovačke brodove izgrađene u Kini, a cilj je smanjiti kinesku dominaciju u brodogradnji i ojačati nacionalnu sigurnost.
Na prvi pogled riječ je o još jednoj trgovinskoj mjeri usmjerenoj protiv Pekinga. No posljedice neće osjetiti samo Kina. Promijenit će se i konkurentski položaj europskih kompanija koje izvoze na američko tržište.
Prema analizi Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), upravo bi Njemačka mogla biti među najvećim dobitnicima, navodi Reuters. Razlog nije veća produktivnost ni niži troškovi proizvodnje, nego struktura njezine trgovačke flote. Njemački izvoznici manje ovise o brodovima izgrađenima u Kini od dijela međunarodne konkurencije, što bi im moglo donijeti oko dva posto veći izvoz u SAD u odnosu na scenarij bez novih naknada.
Kako jedna naknada mijenja tržišnu utakmicu
Posebnost američke mjere jest način na koji će se obračunavati. Naknada se neće određivati prema podrijetlu robe, nego prema tome gdje je brod izgrađen.
To znači da dvije kompanije mogu izvoziti isti proizvod u istu američku luku, ali će imati različite troškove prijevoza ako koriste različite flote. Upravo zato ova odluka nadilazi brodogradnju. Ona izravno utječe na konkurentnost izvoznika, logističkih tvrtki i proizvođača koji ovise o pomorskom prometu.
Za Njemačku je to neočekivana prilika. Zemlja se posljednjih godina suočava sa slabijim industrijskim rastom, visokim troškovima energije i pritiskom na izvoz. Svaka promjena koja povećava njezinu konkurentnost na američkom tržištu zato ima dodatnu težinu.
Svaki trgovinski rat stvara pobjednike i gubitnike
Ista analiza pokazuje koliko su globalni lanci opskrbe postali složeni. Dok bi Njemačka mogla povećati izvoz, neke europske zemlje suočit će se s potpuno suprotnim učinkom.
Finska bi prema procjenama mogla izgubiti oko pet posto izvoza u SAD, Danska 4,4 posto, a Poljska tri posto. Izvan Europe među najvećim gubitnicima mogli bi biti Vijetnam, Kostarika i Pakistan, dok bi Južna Koreja, poput Njemačke, mogla ostvariti rast izvoza od oko dva posto.
To pokazuje da moderne trgovinske mjere više nisu jednostavna priča o pobjednicima i gubitnicima između dviju država. One preraspodjeljuju tržišne udjele među saveznicima, konkurentima i partnerima, često na načine koje je teško predvidjeti.
Najzanimljivije je što pobjednici ne moraju biti zemlje s najnižim troškovima ili najvećom proizvodnjom. Ponekad je dovoljno da imaju drukčiju logističku strukturu ili manju ovisnost o jednom dijelu globalnog opskrbnog lanca.
Zašto bi najveći račun mogao platiti upravo SAD
Iako je cilj novih naknada smanjiti kineski utjecaj u brodogradnji, istraživači upozoravaju da bi dio troška mogao završiti na američkom gospodarstvu.
Prema procjeni DIW-a, američki uvoz mogao bi pasti za 0,2 posto, a izvoz za 0,3 posto. Razlog je jednostavan. Viši troškovi pomorskog prijevoza povećavaju cijenu sirovina, komponenti i poluproizvoda koje koriste američki proizvođači. Kada rastu ulazni troškovi, pada konkurentnost gotovih proizvoda, a zajedno s njom i potražnja.
To pokazuje koliko su današnji proizvodni lanci međusobno povezani. Tvrtke više ne konkuriraju samo kvalitetom proizvoda ili cijenom rada. Sve češće presudnu ulogu imaju logistika, dostupnost brodova i trošak prijevoza.
Nova pravila globalne trgovine
Američke lučke naknade nisu samo još jedna trgovinska mjera usmjerena protiv Kine. One pokazuju da geopolitika sve snažnije određuje način na koji kompanije proizvode, izvoze i biraju svoje opskrbne lance.
Za menadžere i izvoznike to znači da cijena više neće biti jedini kriterij poslovnih odluka. Jednako važni postaju otpornost opskrbnog lanca, izbor logističkih partnera i sposobnost prilagodbe novim pravilima.
Kompanije koje se najbrže prilagode tim promjenama neće imati samo niže troškove. Imat će i konkurentsku prednost na tržištu koje se sve manje oblikuje isključivo ekonomijom, a sve više geopolitikom.
