Trgovinski deficit Bosne i Hercegovine u rujnu je dosegnuo 1,42 milijarde KM, odnosno 324,2 milijuna KM više nego u istom mjesecu prošle godine. Uvoz je porastao 17,4 posto, a izvoz 8,5 posto. Na rujan otpada gotovo 29 posto ukupnog povećanja deficita u prvih devet mjeseci 2026. godine.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od siječnja do kraja rujna izvezeno je robe u vrijednosti 13,40 milijardi KM, uz godišnji rast od 6,3 posto. Uvoz je dosegnuo 24,15 milijardi KM, odnosno 8,6 posto više nego u istom razdoblju 2025. godine. Ukupni trgovinski deficit povećao se na 10,76 milijardi KM, što je 1,12 milijardi KM više nego godinu ranije.
Rujan donio najveći mjesečni deficit ove godine
U rujnu je BiH izvezla robe u vrijednosti 1,60 milijardi KM, dok je uvoz dosegnuo 3,02 milijarde KM. Razlika od 1,42 milijarde KM najveći je mjesečni deficit zabilježen u prvih devet mjeseci 2026. godine.
Pokrivenost uvoza izvozom u rujnu iznosila je 52,9 posto, u usporedbi s 57,3 posto u istom mjesecu prošle godine. Na razini prvih devet mjeseci taj je pokazatelj smanjen s 56,7 na 55,5 posto.
Nafta i naftni derivati objašnjavaju velik dio povećanja deficita
Uvoz nafte i naftnih derivata u prvih devet mjeseci iznosio je 2,47 milijardi KM, uz godišnji rast vrijednosti od 45,6 posto. Izvoz iste robne skupine dosegnuo je 58,8 milijuna KM, pa je deficit u trgovini naftom i derivatima iznosio 2,41 milijardu KM.
Prema izračunu financa.ba na temelju objavljenih statističkih indeksa, deficit te robne skupine povećan je za približno 763 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje 2025. godine. To odgovara oko 68 posto ukupnog povećanja robnog deficita BiH. Izračun je približan jer su objavljeni indeksi zaokruženi na jednu decimalu.
O utjecaju nafte na trgovinsku bilancu financa.ba pisala je i nakon objave podataka za prvih osam mjeseci, kada je povećanje deficita u toj robnoj skupini procijenjeno na približno 572 milijuna KM.
Povećanje vrijednosti uvoza od 45,6 posto ne znači da su uvezene količine porasle jednakom stopom. Za razdvajanje utjecaja cijena i količina potrebni su detaljniji podaci o pojedinim proizvodima.
Izvoz obojenih metala raste, željezo i čelik bilježe pad
Ukupni rast izvoza od 6,3 posto prikriva znatne razlike među robnim skupinama.
Prema službenim podacima o robnoj razmjeni, izvoz obojenih metala dosegnuo je približno 820 milijuna KM, uz godišnji rast od 75,7 posto. Izračun financa.ba na temelju objavljenog indeksa pokazuje da je vrijednost izvoza te skupine povećana za približno 353 milijuna KM. To odgovara oko 44 posto ukupnog povećanja izvoza BiH u prvih devet mjeseci.
Izvoz metalnih ruda i otpadaka metala porastao je 59,1 posto, na 1,08 milijardi KM. Električni strojevi i uređaji ostvarili su rast od 29,1 posto, uz izvoz vrijedan 1,22 milijarde KM.
Istodobno je izvoz željeza i čelika smanjen 37,9 posto, na 222 milijuna KM. Izvoz namještaja i njegovih dijelova pao je 6,4 posto, na 661 milijun KM, dok je izvoz električne energije smanjen 22,3 posto, na približno 509 milijuna KM.
Na tržište EU-a odlazi više od tri četvrtine izvoza BiH
Na tržište Europske unije u prvih devet mjeseci plasirano je 76,4 posto ukupnog izvoza BiH. Vrijednost izvoza u članice EU-a dosegnula je 10,23 milijarde KM, što je 10,2 posto više nego godinu ranije. Uvoz iz EU-a porastao je 9,6 posto, na 14,15 milijardi KM.
Izvoz u zemlje CEFTA-e smanjen je 5,1 posto, na 2,07 milijardi KM, dok je uvoz iz tih zemalja povećan 1,4 posto, na 2,81 milijardu KM. Pad izvoza na regionalno tržište zabilježen je i u prvih sedam mjeseci 2026. godine, kada su podaci već pokazivali različita kretanja trgovine s EU-om i CEFTA-om.
Pokrivenost uvoza izvozom u razmjeni s EU-om iznosila je 72,3 posto, a s CEFTA-om 73,8 posto. Oba pokazatelja viša su od ukupne pokrivenosti uvoza izvozom BiH od 55,5 posto.
Izvoz u Njemačku raste, a uvoz iz Italije povećan gotovo 30 posto
Izvoz BiH u Njemačku u prvih devet mjeseci iznosio je 1,98 milijardi KM, uz godišnji rast od 8,6 posto. Njemačka je time ostala među najvažnijim tržištima za domaće izvoznike.
Izvoz BiH u Italiju porastao je 8,2 posto, na 1,02 milijarde KM, dok je uvoz iz Italije povećan 29,6 posto, na 3,33 milijarde KM.
Prema izračunu financa.ba iz službenih podataka, trgovinski deficit prema Italiji iznosio je približno 2,32 milijarde KM, što odgovara oko 21,5 posto ukupnog robnog deficita BiH.
Taj udio pokazuje veličinu manjka u razmjeni s Italijom, ali ne i njezin doprinos ovogodišnjem povećanju ukupnog deficita. Za utvrđivanje proizvoda koji su najviše pridonijeli rastu uvoza iz Italije potrebni su detaljniji podaci o robnoj strukturi bilateralne razmjene.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
