Vrijednost zlata zabilježila je značajan dnevni rast, pri čemu je cijena unce u jednom trenutku porasla i do 2,4 posto, dosegnuvši razinu od oko 4.560 dolara, prije nego što je dio tog rasta korigiran.
Ključni impuls stigao je iz monetarne sfere. Predsjednik američkog Feda Jerome Powell poručio je da su dugoročna inflacijska očekivanja i dalje pod kontrolom, unatoč pritiscima koji proizlaze iz rasta cijena energije uzrokovanog ratnim okolnostima.
Powell je pritom istaknuo da je monetarna politika trenutno u fazi „čekanja i promatranja“, čime su ublažena očekivanja novih povećanja kamatnih stopa. Posljedično su pali prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... na američke državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni..., što je dodatno povećalo atraktivnost zlata kao imovine koja ne generira kamatni prinos.
Signal iz Washingtona dodatno potaknuo tržište
Dodatni poticaj rastu cijene zlata stigao je iz političke sfere. Američki predsjednik Donald Trump signalizirao je spremnost za okončanje vojne kampanje protiv Irana, čak i u scenariju u kojem Hormuški tjesnac ne bude u potpunosti ponovno otvoren.
Takvi signali djelomično su smanjili percepciju neposrednog rizika na tržištu energenata, ali su istovremeno povećali interes za sigurnu imovinu poput zlata.
Tržište i dalje podcjenjuje rizik usporavanja
Unatoč pozitivnim kretanjima, analitičari upozoravaju da trenutačne cijene zlata ne odražavaju u potpunosti potencijalno usporavanje globalnog gospodarstva. Očekivanja smanjenja kamatnih stopa i dalje su ograničena, dok krivulja prinosa ostaje relativno strma.
Takva tržišna struktura sugerira da investitori još uvijek ne uračunavaju scenarij recesije, što ograničava prostor za snažniji i održiviji rast cijene zlata u kratkom roku.
Geopolitika ostaje dominantan faktor
Situacija na Bliskom istoku i dalje je izrazito nestabilna. Iran razmatra niz poteza, uključujući uvođenje naknada za prolaz kroz Hormuški tjesnac te potencijalne napade na brodski promet u Crvenom moru.
Napadi na tankere dodatno povećavaju rizike za globalnu opskrbu energijom, što se prelijeva na inflacijska očekivanja i volatilnost financijskih tržišta.
Istodobno, iako Washington šalje signale o mogućoj deeskalaciji, paralelno se razmatraju i nove vojne opcije, uključujući napade na ključnu infrastrukturu.
Paradoks tržišne reakcije
Tržište zlata trenutno reagira gotovo isključivo na geopolitičke vijesti, no smjer reakcije nije jednoznačan. Prema procjenama analitičara, potencijalni mirovni sporazum mogao bi dodatno podržati cijenu zlata kroz pad prinosa i stabilizaciju očekivanja.
S druge strane, šira vojna eskalacija – osobito u obliku kopnene invazije – mogla bi imati suprotan učinak, zbog rasta inflacijskih pritisaka i mogućeg zaoštravanja monetarne politike.
Ograničenja rasta i pogled unaprijed
Dodatni pritisak na zlato dolazi od rasta cijena energije i mogućnosti ponovnog zaoštravanja monetarne politike, što smanjuje privlačnost imovine koja ne donosi prinos.
Zbog kombinacije tih faktora, zlato je i dalje na putu da mjesec zaključi s padom od približno 13 posto, unatoč nedavnom oporavku.
