Dok dio stručnjaka upozorava da bi umjetna inteligencija mogla ugroziti milijune radnih mjesta, Jeff Bezos vidi potpuno drugačiji scenarij. Četvrti najbogatiji čovjek na svijetu smatra da umjetna inteligencija neće izazvati masovnu nezaposlenost, nego će otvoriti novo razdoblje gospodarskog rasta, tehnoloških inovacija i stvaranja novih poslova.
Takva procjena dolazi u trenutku kada se gotovo svaka industrija pokušava prilagoditi AI revoluciji.
Od proizvodnje i logistike do zdravstva, financija i svemirske industrije, kompanije ulažu milijarde dolara u tehnologije koje obećavaju veću produktivnost i niže troškove.
No iza svih investicija nalazi se pitanje koje zabrinjava zaposlenike, menadžere i vlade diljem svijeta.
Hoće li umjetna inteligencija zamijeniti ljude ili će stvoriti potpuno nove prilike za rast?
Bezos vjeruje u ovo drugo.
Zašto Jeff Bezos ne dijeli strah od nestanka radnih mjesta?
U razgovoru za Financial Times Bezos je odbacio tvrdnje da će umjetna inteligencija masovno eliminirati postojeća radna mjesta.
Prema njegovom mišljenju, oni koji tvrde da će „svi poslovi nestati“ donose preuranjene zaključke.
Njegova argumentacija temelji se na povijesnom iskustvu.
Tijekom povijesti gotovo svaka velika tehnološka inovacija izazivala je strah od gubitka radnih mjesta.
Industrijska revolucija promijenila je proizvodnju.
Računala su transformirala administrativne poslove.
Internet je promijenio trgovinu, medije i komunikacije.
Ipak, dugoročni rezultat nije bio kolaps tržišta rada.
Dogodilo se upravo suprotno.
Nastale su potpuno nove industrije, zanimanja i poslovni modeli koje prethodne generacije nisu mogle ni zamisliti.
Bezos smatra da će umjetna inteligencija slijediti isti obrazac, ali u mnogo većem opsegu.
Umjetna inteligencija postaje zajednički nazivnik cijelog Bezosovog poslovnog carstva
Zanimljivo je da Bezos ne govori o umjetnoj inteligenciji kao promatrač.
Njegove kompanije već aktivno ulažu u AI tehnologije.
Kako je rekao gotovo sve čime se danas bavi na neki je način povezano s umjetnom inteligencijom.
To uključuje:
- svemirsku industriju
- robotiku
- logistiku i dostavu
- računarstvo u oblaku
- biotehnologiju
- istraživanja dugovječnosti
Drugim riječima, Bezos ne vidi AI kao zasebnu industriju.
On ga vidi kao infrastrukturu budućeg gospodarstva.
Slično kao što je električna energija transformirala industriju tijekom 20. stoljeća, umjetna inteligencija mogla bi postati temelj gotovo svakog poslovnog procesa tijekom sljedećih desetljeća.
Prometheus i nova industrijska transformacija
Posebnu pozornost privukla je njegova kompanija za umjetnu inteligenciju Prometheus.
Tvrtka čija se vrijednost procjenjuje na oko 41 milijardu dolara koristi AI alate za transformaciju proizvodnje i inženjerstva.
Iako Bezos nije detaljno objašnjavao tehnologiju, jasno je da se fokus nalazi na povećanju učinkovitosti i optimizaciji složenih industrijskih procesa.
To je važan signal za poslovnu zajednicu.
Najveći učinak umjetne inteligencije možda neće nastati kroz chatbotove ili generiranje sadržaja.
Mnogo veći potencijal nalazi se u industrijskoj primjeni.
Automatizacija dizajna.
Optimizacija proizvodnje.
Upravljanje opskrbnim lancima.
Prediktivno održavanje.
Analiza podataka u stvarnom vremenu.
Upravo su to područja u kojima AI može stvoriti najveću dodanu vrijednost.
Blue Origin pokazuje kako bi mogla izgledati budućnost
Bezos je kao primjer naveo i svoju svemirsku kompaniju Blue Origin.
Prema njegovim riječima, upravo bi ona mogla biti jedan od najvećih korisnika AI rješenja koja razvija Prometheus.
Iako nije iznosio detalje, logika je jasna.
Svemirska industrija zahtijeva upravljanje ogromnim količinama podataka, precizno planiranje i složene inženjerske procese.
Sve su to područja u kojima umjetna inteligencija može ostvariti značajne pomake.
To dodatno potvrđuje trend koji posljednjih godina postaje sve vidljiviji.
Granice između tehnoloških sektora sve više nestaju.
Tvrtke koje razvijaju umjetnu inteligenciju istodobno sudjeluju u svemirskoj industriji, zdravstvu, energetici i robotici.
Hoće li AI stvoriti manjak radne snage?
Najzanimljiviji dio Bezosove prognoze odnosi se na tržište rada.
Dok mnogi raspravljaju o tome koliko će radnih mjesta nestati, Bezos smatra da bi umjetna inteligencija mogla proizvesti potpuno suprotan efekt.
Prema njegovu mišljenju, AI bi mogao stvoriti toliko novih gospodarskih aktivnosti da će tržištu nedostajati radnika.
Na prvi pogled to zvuči paradoksalno.
Međutim, povijest pokazuje da tehnološke revolucije često povećavaju ukupnu gospodarsku aktivnost.
Kada raste produktivnost, raste i broj novih proizvoda, usluga i tržišta.
To otvara prostor za nova radna mjesta koja prije nisu postojala.
Prije dvadeset godina nije bilo stručnjaka za društvene mreže, cloud arhitekata ili AI inženjera.
Slično bi se moglo dogoditi i tijekom sljedećeg desetljeća.
Povijesna lekcija stara šest tisuća godina
Kako prenosi Financial Times, Bezos je svoju argumentaciju objasnio jednostavnim primjerom.
Podsjetio je da je netko prije otprilike šest tisuća godina izumio plug.
Taj izum nije uništio ljudski rad.
Naprotiv.
Povećao je produktivnost i omogućio stvaranje većeg bogatstva.
Po njegovu mišljenju, umjetna inteligencija predstavlja modernu verziju istog procesa.
Tehnologija ne uklanja potrebu za ljudima.
Ona povećava njihove mogućnosti.
Najveći izazov neće biti tehnologija nego prilagodba
Iako Bezos otvoreno zagovara optimističan scenarij, to ne znači da prijelaz neće biti bolan.
Svaka velika tehnološka promjena stvara pobjednike i gubitnike.
Neka zanimanja nestaju.
Nova nastaju.
Kompanije koje se brzo prilagode obično ostvaruju najveće koristi.
One koje promjene ignoriraju često gube konkurentnost.
Zbog toga se ključna poslovna rasprava više ne vodi oko pitanja hoće li umjetna inteligencija promijeniti tržište rada.
To se već događa.
Pravo pitanje glasi:
Koliko će brzo organizacije uspjeti prilagoditi svoje zaposlenike, procese i poslovne modele novoj tehnološkoj stvarnosti?
Počinje novo razdoblje globalnog gospodarstva
Bezosova vizija možda zvuči optimističnije od većine procjena koje danas dolaze iz poslovnog svijeta.
No njezina važnost ne proizlazi samo iz njegove reputacije.
Proizlazi iz činjenice da dolazi od čovjeka koji istodobno ulaže u umjetnu inteligenciju, robotiku, svemirsku industriju, biotehnologiju i računarstvo u oblaku.
Kada takav poduzetnik govori o „višestrukim zlatnim vremenima“, vrijedi pažljivo slušati.
Ako se njegova prognoza pokaže točnom, umjetna inteligencija neće ostati zapamćena kao tehnologija koja je ljudima oduzela posao. Mogla bi ostati zapamćena kao tehnologija koja je otvorila jedno od najproduktivnijih razdoblja u modernoj gospodarskoj povijesti.
