Ponedjeljak, 22 srpnja, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Nove europske vlade suočene s financijskom krizom

Novoizabrane vlade u Europi, posebno u Francuskoj i Velikoj Britaniji, suočavaju se sa rastućim javnim dugom i deficitima. Uzrok je okruženje puno izazova za njihove ambiciozne planove.

The Wall Street Journal (WSJ) navodi da su nedavni izbori ovim liderima dodijelili težak mandat. Birači svakako očekuju veliku promjenu usred financijskih ograničenja i ekonomske stagnacije.

Javni dug raste, a prati ga proračunski deficit

Javni dug je dostigao najviši nivo u posljednjih nekoliko desetljeća i u Francuskoj i u Velikoj Britaniji, prema navodima WSJ-a. U Francuskoj javni dug iznosi 112 posto BDP-a. Razlika je 97 posto u 2019. godini. Sličan rast se desio i u Velikoj Britaniji. Javni dug je porastao na 104 posto BDP-a sa 86 posto u 2019. godini, prema istom izvoru.

Ove brojke izazivaju zabrinutost kada se uporede sa brojkama prije pandemije Covida 19. Odraz su šireg trenda u naprednim ekonomijama, u kojima je budžetski deficit značajno porastao. WSJ navodi da su državna potrošnja i budžetski deficit kao postotak BDP-a u obje ove zemlje znatno iznad nivoa koji je bio prije pandemije.

Međunarodni monetarni fond je objavio da je budžetski deficit u najrazvijenijim ekonomijama za tri postotna poena veći nego prije pandemije.

Francuska pred ozbiljnim financijskim izazovom

Francuska se suočava s opasnim finansijskim izazovima. Na političkoj pak sceni, krajnje desničarska stranka Nacionalno okupljanje i ljevičarski Novi narodni front ostvaruju značajne uspjehe. Rezultati izbora pokazuju da je Nacionalno okupljanje postao treći po snazi blok u Parlamentu. Srca birača su osovojili zahvaljujući velikom smanjenju poreza i otkazivanju umirovljeničkih reformi predsjednika Emmanuela Macrona.

S druge strane, Novi narodni front, koji je dobio najveći broj mjesta, predlaže zamrzavanje cijena i veliko povećanje minimalnih plaća. Ovo zahtijeva povećanje subvencija i plaća uz gubitak poreskih prihoda.

Nijedna stranka u Francuskoj nije se pozabavila smanjenjem javnog deficita. Isti se ove godine procjenjuje na gotovo pet posto BDP-a, navodi WSJ. To je dovelo do toga da Europska unija poduzme disciplinske mjere. Nedavno su prinosi na francuske državne obveznice porasli, a Standard & Poor’s je u maju spustio francuski državni dug na AA negativan.

Makroekonomski izazovi nisu zaobišli ni Englesku

Pobjednička Laburistička stranka, predvođena premijerom Keirom Starmerom, obećala je povećati potrošnju na javne usluge, uključujući državnu zdravstvenu službu.

Međutim, britanski Institut za fiskalne studije (IFS) kritizira sve vodeće stranke zbog izbjegavanja govora o finansijskim planovima u svojim zvaničnim izjavama.

„Očekuje se da će rast biti prilično razočaravajući, a kamate na dug ostati visoke“, upozorila je Isabel Stockton, glavna ekonomistkinja ovog instituta, u intervjuu za WSJ. „Ova kombinacija se čini gorom od bilo kojeg drugog parlamenta u historiji Ujedinjenog Kraljevstva nakon rata“.

Javni dug u Ujedinjenom Kraljevstvu je porastao. Međunarodni monetarni fond je najavio da će ove godine premašiti 104 posto BDP-a.

Također se očekuje, prema novinama, da će deficit u Velikoj Britaniji dostići oko 6,5 posto BDP-a. Ovime će se izjednačiti s Japanom po postotku među velikim industrijskim ekonomijama.

Njemačka i SAD pred graničnim izazovima

WSJ ističe da se čak i Njemačka, poznata po financijskom oprezu, pretvorila u zemlju s velikim budžetskim deficitom. Umjesto da ima višak koji je ostvarila u prvom desetljeću 21. stoljeća.

Nakon intenzivnih pregovora, koalicija kancelara Olafa Scholza objavila je sporazum o budžetu. Isti definira stroga pravila zaduživanja. Istovremeno pokušavajući stimulirati ekonomski rast i povećati vojnu potrošnju.

Sjedinjene Američke Države, prema WSJ-u, suočene su s mračnijom slikom povećanjem javnog duga na 123 posto BDP-a sa 108 posto u 2019. godini. Usprkos tome, politički lideri su pokazali malo sklonosti davanju prioriteta smanjenju duga.

Sjedinjene Američke Države se izvlače s neodrživom fiskalnom politikom duže od bilo koga drugog

Holger Schmieding, glavni ekonomista Berenberg banke

Što nas čeka u budućnosti

Posljednji put kada je javni dug bio ovako visok je period nakon Drugog svjetskog rata. Nakon toga su ga vlade smanjile snažnim ekonomskim rastom i smanjenjem vojne potrošnje.

Danas, sa sve starijom populacijom i rastućom javnom potrošnjom na zdravstvo i mirovine, nije jasno gdje se mogu napraviti značajna smanjenja, navodi WSJ.

Povjerenje investitora ostaje zabrinjavajuće. Kako je pokazalo iskustvo Velike Britanije 2022. godine, kada su prinosi na obveznice porasli nakon velikog smanjenja poreza i najave o zaduživanju tadašnje premijerke Liz Truss. Isto tako, talijanska populistička vlada suočila se s povećanim zaduživanjem u 2018. zbog planova potrošnje, piše Aljazeera.

Studija Kiel instituta za svjetsku ekonomiju pokazala je da su populističke vlade sklone ekonomskim padovima, uz pad BDP-a po glavi stanovnika i potrošnje za više od 10 posto tokom 15 godina, zajedno s rastućim dugom i inflacijom.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno