Rad od kuće – poslodavci će ga u 2023. probati minimizirati

Pandemija je iza nas, te smo se u 2022. godini vratili gotovo svim predpanedemijskim navikama. Ipak, neke rutine koje su se u pandemiji svidjele zaposlenicima, dijelom su ostale u praksi i nakon pandemije. Jedna od navika koje zaposlenici ne bi mijenjali je rad od kuće. Prije pandemije za poslodavce je delegiranje poslova zaposlenicima koji sjede kući bilo nezamislivo. Pandemija je pokazala da organizacijski posao i tako može funkcionirati. Nakon pandemije, dio zaposlenika ima privilegiju da i dalje radi od kuće. Pokušat ćemo analizirati što nam donosi naredni period.

Zašto poslodavci ne vole rad od kuće ili trend “velikog povratka u urede”

Povratak na radno mjesto za poslodavce znači jednostavniju i lakšu organizaciju posla. Direktniju komunikaciju između zaposlenika, više posredne komunikacije i brže procese. Svakako znači i obnovu zaboravljene korporativne kulture i vraćanje radnom mjestu izgubljenog značaja. Trend „velikog povratka u urede” se događa u cijelom svijetu. Wall Street Journal piše da globalne kompanije poput Netftix-a ili Goldman Sachs banke žele radnike u uredima. Polako gube strpljenje s onima koji se odbijaju vratiti. Prisjetite se da smo pisali na financa.ba da je Elon Musk još prije nekoliko mjeseci uvjetovao zaposlenike “ili povratak na posao, ili otkaz.” Zato je pocetak 2023. godine, prema trendovima, službeni kraj pandemijskog medenog mjeseca za tvrdoglave kućanske zaposlenike. Službeno je započela velika borba radnika i poslodavaca oko rada od kuće, u kojem omjeru i koliko dana.

Zaposlenici imaju svoje argumente za rad od kuće

Prema neprovjerenim informacijama, na vrhuncu pandemije privilegiju da radi od kuće je imalo oko 35% zaposlenih u Bosni i Hercegovini. Kako je pandemija popuštala, mijenjali su se oblici modela rada. Najčešće su preorijentirani na hibridni model: tri dana od kuće, dva dana u uredu. Na kraju se pretvorilo u to da zaposlenici imaju mogućnost jedan dan u tjednu ili četiri radna dana u mjesecu raditi od kuće. IT industrija je nešto drugačija. Uzimajući u obzir vrstu posla, puno su fleksibilniji kada je u pitanju rad od kuće.

Kontaktirali smo jednu IT kompaniju sa sjedištem u Mostaru, te su nam u njihovoj HR službi rekli:

Postoje specifična radna mjesta, kao što su prodajni agenti, te se od njih zahtjeva da u uredu provedu barem tri dana ukoliko nisu negdje na službenim putovanjima i u obilasku klijenata. Ostalima je ostavljeno na volju kako žele raditi. Postoje jasne uputa za rad od kuće, kao i za uredski rad. U obvezi su na zahtjev nadređenog bez pogovora pojaviti se u uredu. Trenutno nam u prosjeku između petnaest i dvadeset posto zaposlenika radi od kuće.

Postoji dio radnika koji se nakon pandemije nikako ne namjerava vratiti na klasične uredske poslove. Njihovi argumenti su da puno lakše organiziraju vrijeme, te su produktivniji. Osim toga, znatno su im manji troškovi. navode, da osim troškova prijevoza i gubljenja vremena za vrijeme odlaska i dolaska na posao, uštedu stvaraju smanjeni troškovi za odjevalje i poštivanje dress code-a.

Tržište rada diktira uvjete, pa i rad od kuće

Netočno bi bilo zaključiti da su se radnici raz­mazili. Svi znamo da se tržište rada u posljednje četiri godine poprilično promjenilo. Radnici sada mogu poslodavcu postavljati uvjete. Prisjetite se fenomena “Big Quit”, o kojem smo pisali na financa.ba. Posjećamo, radi se o trendu davanja otkaza koji je, prema nekim procje­nama, dosao i u BiH, doveo radnike do nikad bolje pregovaračke pozicije. U SAD-u je, na primjer, u posljednjih godinu dana gotovo 50 milijuna radnika dalo otkaz. Riječ je u prosjeku o njih četiri milijuna sva­ki mjesec, što je najveći zabilježeni prosjek u povijesti.

Radnici postavljaju uvjete i više ne žele provoditi osam sati dnevno, 40 sati tjedno, 160 sati mjesečno, na radnome mjestu. Večina sada želi raditi hibridno, pola rad­nog vremena u uredu, pola od kuće, ill u omjeru 60:40.

Posljednje istraživanje portala MojPosao, o preferencijama radni­ka, pokazuje da 25 posto zaposleni­ka želi raditi na radnom mjestu kao i dosad. Visokih 57 posto želi raditi povremeno od kuće i spremni su za pet posto manju placu. Pri­ tom, njih 17 posto želi raditi od kuće cijelo vrijeme. Glavne su prednosti rada od kuće: ušteda novca, više fleksibilnosti usred dana, manje prekida radnih aktivnosti, tišina, lakše žongliranje obveza obiteljskog života i lakše nošenje sa socijalnom anksioznošću.

Zaključak je da je rad od kuće, pa makar na pola radnog vremena, postao civiliza­cijski doseg. Ako se razmotre trenutni tržišni uvjeti teško se moćemo vratiti na ono što smo ima­li prije. Naravno, ukoliko želimo zadržati najbolje zaposlenike. Prema svemu razmotrenome, ne mislimo da je najbolji trenutak za potpuni povratak u urede.