Dobro je poznata činjenica da način prehrane, uz zdrav stil života i tjelovježbu, ima velik utjecaj na zdravlje i dugovječnost. Njezin značaj prepoznao je još u 4. stoljeću prije nove ere otac medicine Hipokrat, koji je preporučio:
“Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana.”
Prema studiji, objavljenoj u uglednom časopisu Cell. Tim koji je sastavljen od stručnjaka iz različitih američkih instituta i sveučilišta analizirao je više desetljeća cijelog mnoštva istraživanja raznih prehrambenih intervencija. Poput ograničavanja unosa kalorija i stavljanja težišta na određene nutrijente te prikupljenih podataka o zdravstvenim dobrobitima konzumacije različitih skupina namirnica. Tim je također koristio dostupne podatke prikupljene u populacijama koje žive u žarišnim točkama dugovječnosti diljem svijeta.
Jedan od autora studije, Valter Longo s University of Southern California u Los Angelesu, za New Scientist je rekao:
“To će biti povezano s ogromnim učinkom. Moglo bi dovesti do promjene očekivanog životnog vijeka od 15 do 20 godina.”
Glavna načela prehrane za dugovječnost
Glavna načela na kojima se temelji prehrana za dugovječnost predstavljena u analizi su da treba jesti taman toliko kalorija da se održi vitka linija, da hrana treba biti uglavnom biljnog podrijetla, da treba uvesti dnevni prozor koji će ograničavati kada se može jesti, a kada ne, te da treba uvesti nekoliko ciklusa posta svake godine.
Znanstvena istraživanja već godinama konzistentno pokazuju da smanjenje unosa kalorija pozitivno djeluje na dugovječnost.
Procjenjuje se da zbog unosa prevelikih količina kalorija i pogrešnih vrsta hranjivih tvari svake godine u svijetu umire oko 11 milijuna ljudi. Višak kalorija neizbježno vodi do pretilosti i njezinih posljedica – kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka. Tipična zapadnjačka prehrana također je bogata šećerima, rafiniranim škrobom i zasićenim masnoćama, a siromašna je cjelovitom hranom, što dodatno šteti jer ometa metabolizam. To, među ostalim, podrazumijeva prekomjerno oslobađanje inzulina, hormona koji drži pod kontrolom razine šećera u krvi i ima izravan utjecaj na starenje.
Plan prehrane dugovječnosti u šest koraka
Plan prehrane koju u analizi iz 2022. preporučuje američki tim može se raščlaniti u plan od šest koraka. On obuhvaća mjere za održavanje zdrave razine šećera u krvi i isključivanje središnjeg tjelesnog sustava za starenje.
Ti koraci su sljedeći:
1) Treba ograničiti unos kalorija kako bi se indeks tjelesne mase (ITM) održao na 22 do 23 za muškarce te na 21 do 22 za žene.
2) Prehrana bi se trebala sastojati uglavnom od cjelovitih žitarica, mahunarki i orašastih plodova. Unos mesa trebalo bi ograničiti kako bi se smanjila pretjerana izloženost aminokiselini poznatoj kao metionin, no trebalo bi uključiti ribu.
3) Nerafinirani složeni ugljikohidrati trebali bi činiti od 45 do 60 posto kalorija, 10 do 15 posto proteina trebalo bi biti biljnog podrijetla, baš kao i 25 do 35 posto masti.
4) Trebalo bi prestati jesti najmanje tri sata prije spavanja, nakon čega treba slijediti razdoblje gladovanja od oko 12 sati.
5) Tijekom razdoblja od pet dana u mjesecu trebalo bi uvesti dijetu koja oponaša post, koja se temelji na biljnoj prehrani s niskim udjelom šećera, ugljikohidrata i kalorija, ali s visokim udjelom masti. Takva dijeta trebala bi se provoditi svaka dva do tri mjeseca.
6) Unos alkohola trebao bi biti umjeren – ne preporučuje se više od pet jedinica tjedno. Za ilustraciju, jedna jedinica alkohola je 10 ml čistog alkohola, oko 25 ml votke, oko 100 ml crnog vina te oko 250 ml piva (ovisno o udjelu alkohola u tim pićima).
Istraživači upozoravaju da prehrana za dugovječnost treba biti osmišljena tako da se izbjegne pothranjenost. Osobito u populaciji starijoj od 65 godina, kako bi se spriječila slabost i bolesti koje mogu rezultirati smanjenjem koštane ili mišićne mase ili niskim brojem krvnih stanica.
Stručnjaci također preporučuju da ograničavanju kalorija treba pristupiti razborito. Zbog mogućih nuspojava kao što su smanjenje libida i poremećena termoregulacija.
Istraživanje različitih dijeta
U svojoj analizi američki su znanstvenici, među ostalim, istražili učinke različitih popularnih dijeta s različitim udjelima nutrijenata kao što su ugljikohidrati, masti i proteini iz različitih izvora.
Primjerice, kao jednu od takvih dijeta navode ketogenu dijetu koja promovira visok unos masti, a nizak ugljikohidrata i proteina.
Izvor: index
