Poljoprivredno-prehrambeni sektor Europske unije ostvario je novi povijesni rezultat. U 2025. godini izvoz je dosegnuo 238,4 milijarde eura, što je najviša razina do sada.
U usporedbi s 2024. godinom riječ je o rastu od oko 2,8 milijardi eura, odnosno približno jedan posto. Godinu ranije izvoz je iznosio 235,6 milijardi eura.
Unatoč nestabilnim globalnim tržištima, EU je zadržala snažnu poziciju među najvećim svjetskim izvoznicima hrane.
Trgovinski višak i dalje snažan
Poljoprivredno-prehrambeni sektor i dalje ostvaruje velik trgovinski suficit. U 2025. godini on je iznosio 49,8 milijardi eura.
Iako je to 13,3 milijarde eura manje nego godinu ranije, sektor ostaje jedan od ključnih pokretača europske trgovine.
Dugoročno gledano, trgovinski višak danas je gotovo četiri puta veći nego 2002. godine.
Sektor je u 2025. godini sudjelovao s 37 posto u ukupnom trgovinskom suficitu EU.
Najvažnija izvozna tržišta
Najveće tržište za europske poljoprivredno-prehrambene proizvode i dalje je Ujedinjeno Kraljevstvo.
U 2025. godini izvoz u tu zemlju dosegnuo je 55,6 milijardi eura, uz rast od tri posto.
Ujedinjeno Kraljevstvo čini oko 23 posto ukupnog izvoza EU u ovom sektoru.
Na drugom mjestu nalaze se Sjedinjene Američke Države s izvozom od 28,6 milijardi eura i udjelom od 12 posto.
Treće mjesto zauzima Švicarska, s udjelom od šest posto i rastom izvoza od sedam posto.
Izvoz u Kinu iznosio je 12,6 milijardi eura, što čini oko pet posto ukupnog izvoza.
Pad izvoza u SAD i Kinu
Unatoč snažnim ukupnim rezultatima, izvoz u neke ključne zemlje ipak je oslabio.
Izvoz u Sjedinjene Američke Države smanjen je za oko šest posto, dok je izvoz u Kinu pao za približno pet posto.
Analitičari taj trend povezuju s promjenama u globalnoj potražnji i trgovinskim napetostima.
Raznolika ponuda kao najveća prednost
Snaga europskog izvoza leži u raznolikoj ponudi proizvoda.
Najveći udio u izvozu imaju:
- žitarice
- mliječni proizvodi
- vino
Kod vina je ipak zabilježen pad izvozne vrijednosti od oko šest posto.
Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi čine oko devet posto ukupnog izvoza Europske unije, koji je prošle godine dosegnuo 2,6 bilijuna eura.
Rekordan uvoz, ali i dalje snažan suficit
Rast je zabilježen i na strani uvoza. Europska unija je tijekom prošle godine uvezla poljoprivredno-prehrambene proizvode u vrijednosti od 188,6 milijardi eura, što predstavlja povećanje od devet posto ili 16,2 milijarde eura u odnosu na godinu ranije. Time je i uvoz dosegnuo rekordnu razinu.
Unatoč snažnijem uvozu, sektor je zadržao pozitivan trgovinski saldo. Ukupni trgovinski višak iznosio je 49,8 milijardi eura, što je ipak 13,3 milijarde eura manje nego 2024. godine.
U strukturi uvoza najzastupljeniji su proizvodi poput kave, čaja, kakaa i začina. Upravo su kava i kakao prošle godine dosegnuli rekordne cijene na svjetskom tržištu, što je dodatno povećalo vrijednost uvoza.
Istodobno, važnu ulogu u rastu izvoza imaju sporazumi o slobodnoj trgovini. Trgovina sa zemljama s kojima EU ima takve sporazume činila je oko 61 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, potvrđujući njihovu ključnu ulogu u jačanju međunarodne trgovine.
