Vanjskotrgovinski deficit BiH u prvih osam mjeseci 2026. dosegnuo je 9,33 milijarde KM, gotovo 798 milijuna više nego godinu ranije. Izvoz je porastao šest posto, ali je uvoz rastao brže, za 7,5 posto. Prema našem izračunu iz BHAS-ovih robnih tablica, deficit u razmjeni naftom i naftnim derivatima povećan je za približno 572 milijuna KM.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH , izvoz je od siječnja do kolovoza iznosio 11,80 milijardi KM, a uvoz 21,13 milijardi KM. Vrijednost uvoza povećana je za približno 1,47 milijardi KM, dok je izvoz porastao za 670 milijuna KM. Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je s prošlogodišnjih 56,6 na 55,8 posto.
Kolovoz dodatno povećao trgovinski jaz
Samo u kolovozu BiH je izvezla robu vrijednu 1,34 milijarde KM, a uvezla 2,60 milijardi KM. Mjesečni deficit dosegnuo je 1,26 milijardi KM, približno 180 milijuna više nego u istom mjesecu prošle godine.
Izvoz je na godišnjoj razini porastao 9,4 posto, a uvoz 12,8 posto. Kolovoz je imao najveći mjesečni deficit u prvih osam mjeseci 2026. i najnižu pokrivenost uvoza izvozom, od 51,6 posto.
Nafta i naftni derivati povećali deficit za 572 milijuna KM
Uvoz nafte i naftnih derivata dosegnuo je 2,08 milijardi KM, prema 1,50 milijardi KM u istom razdoblju prošle godine. Izvoz je povećan s približno 44 na 50,6 milijuna KM.
Prema našem izračunu iz BHAS-ovih tablica za 2025. i 2026., deficit ove robne skupine povećan je za približno 572 milijuna KM. Izračun koristi izvorno objavljene vrijednosti za 2025. i vrijednosti iz ovogodišnjeg priopćenja.
Vrijednosni podaci o robnoj razmjeni ne pokazuju koliki dio povećanja proizlazi iz promjene cijena, a koliki iz promjene uvezenih količina.
Prema BHAS-ovoj statistici trgovinskih partnera, uvoz mineralnih goriva, maziva i srodnih proizvoda iz Italije dosegnuo je približno 1,15 milijardi KM.
Kod električne energije bilanca se kretala drukčije. Izvoz je smanjen za 21,6 posto, na 457 milijuna KM, ali je uvoz istodobno pao za 50,8 posto, na približno 220 milijuna KM. Trgovinska bilanca električne energije time je poboljšana za oko 101 milijun KM.
Obični metali povećavaju deficit, metalne rude ga ublažavaju
Izvoz običnih metala i proizvoda od običnih metala porastao je 18,2 posto, na 2,36 milijardi KM. Uvoz je istodobno povećan 25,2 posto, na 3,25 milijardi KM. Prema usporedbi s prošlogodišnjim vrijednostima, deficit ove skupine povećan je za približno 291 milijun KM.
Suprotno kretanje bilježe metalne rude i metalni otpaci. Njihov izvoz porastao je 61,2 posto, na približno 940 milijuna KM. Iako je uvoz te skupine također rastao, apsolutno povećanje izvoza bilo je znatno veće. Trgovinska bilanca poboljšana je za približno 275 milijuna KM.
Kod strojeva i električne opreme izvoz je povećan 15,2 posto, na 2,14 milijardi KM, dok je uvoz porastao 7,5 posto, na 3,10 milijardi KM. Deficit ove skupine smanjen je za približno 67 milijuna KM.
Više od polovice deficita odnosi se na tržišta izvan EU i CEFTA-e
Izvoz BiH prema Europskoj uniji povećan je 10,2 posto, na 9,01 milijardu KM, dok je uvoz iz EU porastao 8,2 posto, na 12,36 milijardi KM.
Prema CEFTA-i izvoz je smanjen 3,8 posto, na 1,84 milijarde KM, a uvoz je blago porastao, na 2,45 milijardi KM. Razlika između europskog i regionalnog tržišta bila je vidljiva i u prethodnoj analizi izvoza BiH prema EU i CEFTA-i .
Na temelju ukupne robne razmjene i podataka za te dvije skupine tržišta može se izračunati da se približno 5,37 milijardi KM deficita odnosi na ostale trgovinske partnere. To je oko 57,5 posto ukupnog robnog deficita BiH.
Riječ je o raspodjeli ukupnog deficita, a ne o izračunu doprinosa pojedinih tržišta njegovu povećanju tijekom 2026.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
