Vrijednost izvoza med-a iz BiH za deset mjeseci prošle godine iznosila je 233.700 KM. Ovo je manje za 18 posto u odnosu na isti period 2022. godine, rečeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Iz Komore navode da je izvoz i količinski smanjen. Za deset mjeseci izvezeno je 6,8 tona med-a, što je manje za 4,9 tona u odnosu na 10 mjeseci 2022. godine.
Vrijednost uvoza prirodnog meda za deset mjeseci lani iznosio je 2,5 miliona KM, što je manje za 31,9 posto od uvoza u istom periodu u 2022. godini. Kada se promatra uvoz količinski, on je iznosio 362,8 tona i manji je za 187,6 tona u odnosu na prvih 10 mjeseci 2022.
Pokrivenost uvoza izvozom za deset mjeseci 2023. godine iznosila je 8,5 posto, a u istom periodu 2022. godine sedam posto.
Med se uvozio iz Hrvatske i Turske
U prošloj godini med se iz BiH u najvećem dijelu izvozio u Srbiju. Velika pootražnja za našim medom vladala je u Arapskom zaljevu – Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu. Dok se med u BiH najviše uvozio iz Hrvatske i Turske.
Iz Komore ističu da je prosječna jedinična vrijednost uvoznog meda iz Turske po kilogramu iznosila 4,4 KM. Prosječna jedinična vrijednost izvoznog meda iz BiH u Saudijsku Arabiju iznosila 44,9 KM po kilogramu.
Generalno, prosječna izvozna jedinična vrijednost ove godine je bila 34,3 KM po kilogramu. Već duži niz godina uvozna jedinična vrijednost je 7,5 KM po kilogramu.
objašnjavaju tržište u Vanjskotrgovinskoj komori BiH
Iz Komore navode da BiH raspolaže izvanrednim prirodnim resursima koji su uvjet za razvoj pčelarstva. Ovo ukazuje na ogromne potencijale ove gospodarske djelatnosti. Sve veća potražnja za medom otvara velike mogućnosti za ozbiljniji razvoj domaćeg pčelarstva.
Osim direktne koristi koju od bavljenja ovim poslom imaju pčelari, indirektne koristi od pčelarstva ima čitavo društvo. OStvaruje se povećan prinosPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... u poljoprivredi, ali i u kompletanom ekosustavu.
Sve češći problem sa kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, jeste krivotvorenje /adulteracija/ meda. Ovaj problem nije samo prisutan u našoj zemlji nego i na tržištu regije, ali i EU.
objašnjavaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH
