Japan se suočava s ozbiljnim manjkom radne snage i pokušava riješiti problem uvođenjem četverodnevnog radnog tjedna. Ova inicijativa ima za cilj potaknuti veći broj tvrtki i zaposlenika da prihvate kraći radni tjedan. Japanska vlada je prvi put podržala ovu ideju 2021. godine, nakon što je došla u fokus zahvaljujući interesu zastupnika.
Iako je ideja privukla značajnu pažnju, njezino prihvaćanje napreduje sporo. Trenutno samo oko osam posto japanskih tvrtki omogućuje zaposlenicima tri ili više slobodnih dana tjedno, dok sedam posto pruža zakonom propisani jedan slobodan dan.
Reforma radnog stila
Kako bi potaknula veći broj tvrtki da usvoje ovaj model, vlada je lansirala kampanju pod nazivom “reforma radnog stila”. Ova inicijativa promovira kraće radno vrijeme i različite fleksibilne radne aranžmane, uključujući ograničavanje prekovremenog rada i osiguranje plaćenog godišnjeg odmora.
“Želimo stvoriti društvo u kojem radnici mogu odabrati radne uvjete koji su u skladu s njihovim osobnim okolnostima. Time nastojimo poboljšati uvjete za profesionalni rast i pružiti radnicima pozitivniju perspektivu za budućnost,” izjavila je japanska vlada.
Unatoč tim naporima, zainteresiranost zaposlenika za četverodnevni radni tjedan ostaje niska. Na primjer, od 63.000 zaposlenika Panasonic Holdingsa koji imaju pravo na kraći radni tjedan, samo je 150 njih odlučilo iskoristiti ovu opciju, prema riječima Yoheia Morija, voditelja inicijative.
Vladina podrška za unapređenje ravnoteže između posla i privatnog života predstavlja značajan korak u promjeni japanske radne kulture.
Japan i kultura rada
Kultura radne predanosti i konformizma i dalje dominira japanskim tvrtkama. Od zaposlenika često očekuje da se posvete tvrtki na račun vlastitog vremena. Zaposlenici obično koriste godišnje odmore u isto vrijeme kao i njihovi kolege kako bi izbjegli kritike zbog navodnog nedostatka angažmana.
Dugi radni sati su uobičajeni, a mnogi zaposlenici često obavljaju “prekovremene usluge”, što podrazumijeva rad dodatnih sati bez ikakve naknade, piše Poslovni Plus.
“Rad ima ključnu ulogu u japanskom društvu,” ističe Tim Craig, autor knjige Cool Japan: studije slučaja iz japanske kulturne i kreativne industrije.
Prilagodba radne kulture ključna je za očuvanje radne snage u Japanu, osobito zbog smanjenja nataliteta. Ako se trenutni trendovi nastave, radno sposobno stanovništvo moglo bi se smanjiti za 40 posto do 2065. godine. Odnosno, s 74 milijuna na 45 milijuna ljudi, što je djelomično posljedica radno orijentirane kulture.
Zagovornici četverodnevnog radnog tjedna ističu da ovaj model može potaknuti dugotrajnije zaposlenje kod osoba koje brinu o djeci, starijim članovima obitelji, umirovljenicima te svima koji traže fleksibilnost ili dodatne prihode.
S druge strane, kritičari ističu da zaposlenici s četverodnevnim radnim tjednom često rade istim intenzitetom kao i prije, ali za nižu plaću.
