Vlasti u Federacija Bosne i Hercegovine analiziraju ponudu američke kompanije AAFS Infrastructure Energy LLC za preuzimanje upravljanja ključnim zračnim lukama u Sarajevu i Mostaru.
Kako prenosi Radio Slobodna Europa, riječ je o prijedlogu dugoročne koncesije koji uključuje značajna ulaganja i operativno upravljanje, dok bi infrastruktura ostala u vlasništvu javnog sektora.
Proces se trenutno nalazi u fazi procjene javnog interesa u nadležnim institucijama.
Investicijski plan i financijski okvir
Prema dostupnim informacijama, AAFS Infrastructure Energy LLC predlaže koncesiju na 30 godina, uz mogućnost produženja za dodatnih 20 godina.
Planirana ulaganja iznosila bi oko 250 milijuna eura u prvih nekoliko godina, s ciljem modernizacije infrastrukture i povećanja kapaciteta.
Model prihoda predviđa kombinaciju fiksnih i varijabilnih uplata prema javnom sektoru, uključujući udio u prihodima i operativnoj dobiti.
Zračna luka Sarajevo kao ključni potencijal
Međunarodna zračna luka Sarajevo bilježi snažan rast, s više od 2,2 milijuna putnika u 2025. godini, što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodnu godinu.
Rast broja linija i prijevoznika, uz kontinuirana ulaganja, pozicionira ovaj aerodrom kao jedan od najbrže rastućih u regiji.
Vlada Federacije BiH već je ranije odlučila reinvestirati dobit u razvoj infrastrukture, dodatno jačajući njegov dugoročni potencijal.
Mostar: manja zračna luka s razvojnim izazovima
Za razliku od Sarajeva, Zračna luka Mostar je znatno manji regionalni aerodrom koji u velikoj mjeri ovisi o javnim subvencijama.
U veljači 2026. potpisan je paket financijske potpore s Hrvatskom vrijedan 1,75 milijuna eura, od čega je 950.000 eura namijenjeno subvencioniranju linije Mostar–Zagreb, dok je dodatnih 800.000 eura usmjereno na unapređenje sigurnosti, infrastrukture i proširenje kapaciteta zračne luke.
Ovakav model financiranja jasno ukazuje na razvojne izazove, ali i potencijal za rast uz stabilniji investicijski okvir.
Regulatorni okvir i odluke
Za realizaciju koncesije potrebno je odobrenje više institucija, uključujući Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA).
Za Međunarodnu zračnu luku Sarajevo konačnu odluku donosi Parlament Federacije BiH, dok je za Mostar nadležno lokalno vijeće.
Regionalni trend: privatizacija aerodroma
Većina aerodroma u regiji već posluje pod koncesijskim modelom ili privatnim upravljanjem, uključujući:
- Zračna luka Beograd – pod upravom Vinci Airports
- Zračna luka Zagreb – koncesija Groupe ADP
- Zračna luka Skoplje – upravljanje TAV Airports
- Zračna luka Priština – vlasništvo Limak Holding
- Zračna luka Ljubljana – vlasništvo Fraport
Ovi modeli pokazali su da privatni kapital može ubrzati razvoj infrastrukture i povećati promet.
Koncesija kao prilika za ubrzani razvoj
Muharem Šabić profesor na Fakultetu za promet i komunikacije u Sarajevu, naglašava da bi Međunarodna zračna luka Sarajevo, uz kompetentnog koncesionara i snažan investicijski ciklus, mogla dosegnuti kapacitet od tri do pet milijuna putnika godišnje, ali isključivo uz kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, operativnu efikasnost i širenje mreže destinacija.
U tom kontekstu, potencijalno davanje koncesije aerodroma u Bosni i Hercegovini nadilazi tehničko pitanje upravljanja i prerasta u ključnu razvojnu polugu. Takva odluka može dugoročno ubrzati rast zračnog prometa, ojačati turistički sektor, povećati investicijsku atraktivnost zemlje te unaprijediti njezinu integraciju u regionalne i globalne transportne tokove.
