Prema još neslužbenim podacima Centralne banke BiH direktne strane investicije u BiH u šest mjeseci ove godine su iznosile 512 mio. BAM ili 262 mio. EUR. U istom periodu prošle godine direktne strane investicije u Bosnu i Hercegovinu su iznosile oko 766 mio. BAM.
Kako su naveli iz FIPA, u prvih šest mjeseci 2022. godine zemlje s najvećim registriraanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su Švicarska (95,7 mio. BAM), Austrija (95,7 mio. BAM), Velika Britanija (77,4), Slovenija (71,9) i Njemačka (95,7 mio. BAM). Značajna povećanja kapitala registrirale su i Srbija (37,3 95,7 mio. BAM), Turska (26,2) i Italija (22,6), navode Nezavisne Novine.
Prema službenim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u 2021. godini u Bosni i Hercegovini iznose 971 mio. BAM ili 497 mio. EUR i veća su u odnosu na prethodnu godinu za 32%.
navode iz FIA
Dodaju da zemlje koje su najviše investirale prošle godine u BiH bile Švicarska (211 mio. BAM), Turska (147 mio. BAM) i Velika Britanija (126,1 mio. BAM). Zemlje koje slijede su registrirale značajnija povećanja kapitala u 2021. godini, preko 50 mio. BAM, i to Austrija (96), Hrvatska (82), Srbija (80), Njemačka (77), Slovenija (71) i Italija (59 mio. BAM).
Promatrano po djelatnostima, najviše stranih investicija u 2021. je bilo za trgovinu na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) 173 mio. BAM, pa slijedi proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme 114 mio. BAM i proizvodnja baznih metala 103 mio. BAM.
Ekonomista Milenko Stanić smatra da je jedan od razloga ovako niskih direktnih stranih investicija politička nestabilnost u BiH.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, istakao je da je, prema njegovom mišljenju, pad još veći nego što brojke pokazuju. “Ovih 500 mio. BAM je znatno manje nego što je 500 mio. BAM bilo prošle godine. Ako uzmemo u obzir inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... koju smo imali i pad vrijednosti konvertibilne marke zbog pada EUR, onda je ovaj pad još veći. Uzroci definitivno jesu veći u ekonomskoj krizi, jer oni koji ulažu iz EU koja je također u krizi, ustručavaju se od vanjskih ulaganja i fokusiraju se na svoje zemlje. Činjenica je da, i ako se odluče na ulaganja, Bosna i Hercegovina im neće biti prvi izbor jer nije najpovoljnije tržište“, zaključio je Gavran.
