Sigurnost europske energetske mreže postaje jedan od glavnih prioriteta Bruxellesa dok EU pokušava smanjiti ovisnost o visokorizičnoj kineskoj tehnologiji.
Europska komisija odlučila je postupno ograničiti korištenje kineskih invertera u energetskim projektima koji se financiraju europskim novcem. Razlog su rastući strahovi od kibernetičkih prijetnji i moguće ranjivosti elektroenergetske mreže.
Riječ je o važnoj promjeni jer Europa posljednjih godina ubrzano povećava ovisnost o obnovljivim izvorima energije poput solarnih elektrana i vjetroelektrana.
Zašto su inverteri toliko važni?
Inverteri možda nisu najvidljiviji dio energetskog sustava, ali imaju ključnu funkciju.
Često ih nazivaju “mozgom” moderne elektroenergetske mreže jer upravljaju pretvaranjem i regulacijom energije iz solarnih i vjetroelektrana te sustava za pohranu energije.
Bez njih moderna infrastruktura obnovljivih izvora praktično ne može funkcionirati.
Upravo zato europske institucije sve više upozoravaju da bi prevelika ovisnost o opremi proizvedenoj u Kini mogla predstavljati sigurnosni problem.
Posebno se spominju proizvođači poput Huaweija i Sungrowa, koji dominiraju globalnim tržištem invertera.
EU upozorava na moguće kibernetičke prijetnje
Dužnosnici Europske unije navode da su identificirani i ekonomski i sigurnosni rizici povezani s određenim dobavljačima tehnologije.
Procjene su, prema riječima europskih dužnosnika, temeljene na klasificiranim podacima i informacijama država članica.
U najgorem scenariju, upozoravaju analitičari, neprijateljski akteri mogli bi iskoristiti ranjivosti energetske infrastrukture za destabilizaciju elektroenergetskog sustava ili čak izazivanje nestanka struje.
U europskim procjenama posebno se spominju Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja kao države koje predstavljaju potencijalni sigurnosni rizik.
Odluka nije predstavljena kao trgovinski rat
Europska komisija naglašava da mjera nije industrijska politika usmjerena protiv Kine, nego dio strategije ekonomske sigurnosti.
To znači da će proizvođači iz zemalja koje EU smatra pouzdanim partnerima, poput Japana i Južne Koreje, i dalje moći sudjelovati u projektima financiranim europskim novcem.
Bruxelles pritom očekuje da bi i države članice EU-a mogle početi uvoditi vlastita ograničenja za visokorizičnu energetsku opremu.
Lithuania je već poduzela prve korake prema ograničavanju određenih tehnologija u energetskom sektoru.
Nova pravila obuhvatit će sve europske fondove
Nova ograničenja odnosit će se na gotovo sve oblike europskog financiranja.
To uključuje projekte financirane izravno iz EU fondova, ali i sredstva European Investment Bank i European Bank for Reconstruction and Development.
Komisija neće uvoditi poseban novi zakon, nego će postojeća pravila financiranja koristiti za nametanje sigurnosnih uvjeta projektima.
Svi novi projekti morat će zadovoljiti ažurirane standarde kibernetičke sigurnosti.
Tranzicija će trajati do 2027.
Europska komisija predvidjela je prijelazno razdoblje za projekte koji su već u naprednoj fazi razvoja.
Do studenoga 2026. dio projekata još će moći funkcionirati prema starim pravilima, ali će možda morati uvesti dodatne sigurnosne mjere ili ukloniti visokorizične dobavljače.
Od travnja 2027. nova ograničenja trebala bi se u potpunosti primjenjivati na sve nove ugovore i sporazume.
Ipak, Bruxelles ostavlja mogućnost ograničenih iznimki iz političkih ili sigurnosnih razloga.
Europa pokušava smanjiti ovisnost o Kini
Kineske kompanije danas kontroliraju oko 80 posto globalnog tržišta invertera.
Unatoč tome, Europska komisija vjeruje da alternativni proizvođači iz Japana, Južne Koreje, Švicarske i SAD-a mogu pokriti buduću potražnju.
Bruxelles tvrdi da bi financijski učinak na projekte trebao ostati relativno ograničen.
Prema procjenama Komisije, inverteri čine oko pet posto troškova velikih solarnih projekata, a prelazak na druge dobavljače povećao bi ukupne troškove za manje od dva posto.
Energetska tranzicija više nije samo pitanje klime
Odluka Europske komisije pokazuje koliko se energetska politika promijenila posljednjih godina.
Nekada je fokus bio gotovo isključivo na zelenoj tranziciji i smanjenju emisija.
Danas Europa istovremeno pokušava riješiti pitanje energetske sigurnosti, tehnološke ovisnosti i kibernetičke zaštite infrastrukture.
Kineski inverteri i sigurnost energetske mreže tako postaju dio mnogo šire strateške rasprave o tome tko će dugoročno kontrolirati tehnologije na kojima će se temeljiti europska energetska budućnost.
