Reforme u FBiH jesu pokrenute, ali mnoge još nisu završene. Doprinosi su smanjeni, ali ne koliko se najavljivalo. Promjena rokova za PDV zagovara se godinama. Zakon koji bi trebao pokazati koliko nezaposlenih stvarno traži posao već jednom nije prošao Parlament. Nova fiskalizacija dobila je zakon, ali tek treba zaživjeti u praksi.
Zato dokument „Šta poslodavci očekuju od vlasti“, koji je Udruženje poslodavaca u FBiH predstavilo u Sarajevu, nije samo lista novih zahtjeva. Dobar dio njega zapravo je popis nedovršenih reformi u FBiH.
Za kompanije se duga lista prioriteta može svesti na četiri pitanja: koliko košta radnik, koliko dugo poduzeće čeka svoj novac, može li pronaći ljude koji žele raditi i koliko vremena gubi na administraciju.
Doprinosi su pali. Reforma nije završena
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imširović nastavak fiskalnih reformi izdvojio je među najvažnijim prioritetima.
Prvi veliki korak već je napravljen.
Od srpnja 2025. zbirna stopa doprinosa u FBiH smanjena je s 41,5 na 36 posto. Rasterećenje je provedeno smanjenjem dijela doprinosa koji plaća poslodavac.
Ali poslodavci očekuju nastavak.
To je posebno važno nakon povećanja minimalne plaće jer kompaniju ne zanima samo koliko će radnik dobiti na račun. Zanima je ukupan trošak koji mora platiti da bi tu plaću isplatila.
Zato Udruženje traži da se minimalna plaća, porezi i doprinosi više ne mijenjaju odvojeno.
Povećanje minimalne plaće bez istodobnog promatranja poreznog opterećenja može povećati trošak rada. S druge strane, snažno rezanje doprinosa otvara pitanje prihoda mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Pravi izazov druge faze fiskalne reforme zato nije samo koliko još spustiti doprinose, nego kako to učiniti bez stvaranja nove rupe na drugoj strani javnih financija.
Imamo 253.582 nezaposlenih. Ali koliko njih stvarno traži posao?
Drugi zahtjev otvara jedan od najvećih paradoksa tržišta rada u FBiH.
Na kraju 2025. na evidencijama službi za zapošljavanje bile su 253.582 nezaposlene osobe. Istodobno poslodavci u brojnim djelatnostima teško pronalaze radnike.
U istraživanju Federalnog zavoda za zapošljavanje 63 posto anketiranih poslodavaca planiralo je zapošljavati tijekom 2026., uz iskazanu potrebu za više od 6.000 novih radnika.
Kako je moguće istodobno imati više od četvrt milijuna evidentiranih nezaposlenih i nedostatak radnika?
Dio problema nalazi se u načinu na koji vodimo evidencije.
Poslodavci zato traže Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba koji bi trebao jasnije razdvojiti aktivne od pasivnih tražitelja posla i modernizirati službe za zapošljavanje.
To nije samo administrativno sređivanje baze podataka.
Ako ne znamo koliko ljudi stvarno želi i može raditi, ne znamo ni koliko radnika tržištu zapravo nedostaje.
Bez toga je teško kvalitetno planirati programe zapošljavanja, obrazovne politike i prekvalifikacije, ali i procijeniti stvarnu potrebu za uvozom radne snage.
Ni ova reforma nije nova. Prijedlog zakona već jednom nije dobio potrebnu podršku u Parlamentu FBiH, a tijekom 2026. ponovno je upućen u proceduru.
Poslodavci, dakle, ne traže da reforma počne. Traže da se završi.
PDV na novac koji kompanija još nije dobila
Na državnoj razini jedan od poslovno najvažnijih zahtjeva odnosi se na PDV.
Udruženje traži promjenu rokova za podnošenje prijava i plaćanje PDV-a, ali i mogućnost plaćanja poreza po naplaćenoj, umjesto po izdanoj fakturi.
Razlika zvuči tehnički. Za malu kompaniju može biti pitanje likvidnosti.
Zamislimo da poduzeće isporuči posao i izda račun od 100.000 KM. Kupac kasni s plaćanjem, ali porezna obveza ne mora čekati trenutak kada će novac sjesti na račun.
Kompanija tako može državi platiti porez prije nego što je sama naplatila potraživanje.
Za malu kompaniju to nije porezna tehnikalija nego pitanje cash flowa.
Plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi zagovara se godinama, dok je i pomicanje postojećeg roka za PDV već bilo predmet parlamentarne procedure.
2.800 nameta, a mnogi se pojavljuju baš kada investirate
Direktor UPFBiH Mario Nenadić posebno je upozorio na parafiskalne namete raspoređene između države, Federacije, kantona, gradova i općina.
Prema analizi Udruženja poslodavaca FBiH, evidentirano je oko 2.800 taksi i naknada na različitim razinama vlasti, od kojih se velika većina neposredno odnosi na poslovne subjekte.
Još je zanimljivije kada dio tih troškova nastaje.
Čak 1.355 evidentiranih davanja pojavljuje se upravo kada kompanija investira – primjerice gradi, širi kapacitete ili pribavlja potrebne dozvole.
Drugim riječima, dio administrativnog troška raste upravo onda kada poduzeće želi rasti.
Poslodavci zato predlažu da se nameti ne ukidaju nasumično, nego da se mjeri koliko svaki od njih donosi javnom sektoru te koliko novca i administrativnog vremena uzima kompanijama.
To je važna razlika. Nije svaki namet nužno besmislen. Problem nastaje kada je trošak koji stvara gospodarstvu nerazmjeran koristi koju donosi.
Fiskalizacija pokazuje koliko je dug put od zakona do reforme
Novi Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH već je donesen.
Posao time nije završen.
Slijede podzakonski akti, tehnička infrastruktura i prilagodba kompanija novom sustavu. Upravo zato poslodavci među prioritetima navode njegovu implementaciju.
Za kompaniju zakon na papiru ne mijenja mnogo dok ne zna što mora prilagoditi u računovodstvu, softveru, izdavanju računa i internim procesima. Nova fiskalizacija upravo zato donosi konkretne promjene u svakodnevno poslovanje.
To je dobar primjer razlike između usvojenog zakona i stvarno provedene reforme.
Reforme u FBiH nisu samo pitanje poreza
Kada se s liste zahtjeva uklone nazivi pojedinačnih zakona, zajednički nazivnik postaje jasniji.
Poslodavci traže predvidljiviji trošak rada. Žele da porezna pravila manje opterećuju likvidnost. Traže realniju sliku dostupne radne snage i manje administrativnih prepreka investiranju.
Zato se rasprava o poslovnom okruženju ne može svesti samo na pitanje poreznih stopa.
Trošak poslovanja nije samo porez koji kompanija plaća državi. Trošak je i mjesec čekanja na naplatu, sat proveden na administraciji, dozvola koja kasni, radno mjesto koje mjesecima ostaje prazno i investicija koja čeka proceduru.
Tu se krije važnija poruka dokumenta „Šta poslodavci očekuju od vlasti“.
Nakon izbora neće biti posebno teško objaviti novi paket reformi. Takvih smo najava već imali.
Puno teži test bit će završiti one koje su već počele.
Jer gospodarstvu na kraju nije važno koliko je reformi u FBiH najavljeno.
Važno je koliko ih je prestalo biti problem u svakodnevnom poslovanju.
