Ponedjeljak, 17 lipnja, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Dolar neumorno raste: Zašto se američka valuta još jednom dokazala kao najsigurnija luka u globalnom nemiru

U zadnjih nekoliko mjeseci svjedočimo neumornom rastu američkog dolara. DXY, koji označava dolarski indeks u odnosu na velik broj svjetskih valuta, dosegao je nedavno razinu od 103 boda, zadnji put viđenu u vrijeme velike koronapanike. Na drugoj strani svijeta japanski je jen značajno oslabio zbog japanske monetarne politike
Na kraju 2020. godine tečaj eura prema dolaru dosegao je razinu od 1,22 jer je centralna banka SAD-a (Fed) odlučila srezati kamatne stope od dva na nula posto kako bi pomogla gospodarstvu uslijed velike krize, no Europska centralna banka nije imala tako velik manevarski prostor zbog već neko vrijeme negativnih kamatnih stopa u Europi.

Šesnaest mjeseci kasnije tečaj eura u odnosu na dolar dosegao je razinu od 1,05, zadnji put viđenu u veljači 2017. godine, i postoji nekoliko razloga za takav pomak. Glavni uzrok ovakvog jačanja dolara očekivanja su da će Fed značajno podignuti kamatne stope u narednih godinu dana, s nedavnih nula posto na više od tri posto, dok se iz ECB-a još uvijek ne očekuje tako dramatična promjena.

Trenutna razlika između kratkoročnih kamatnih stopa u američkom dolaru i euru nalazi se na 1,5 posto, a očekuje se da će ta razlika iznositi preko 2,5 posto na kraju ove godine. Nadalje, prognoze analitičara vezane za rast najvećih svjetskih ekonomija svakim su danom sve niže, što dovodi do veće privlačnosti dolara jer se on smatra jednom od najsigurnijih valuta u svijetu, tj. sigurnom lukom u mogućoj oluji koja bi mogla zahvatiti gospodarstva i financijska tržišta.

Nedavno je vrlo važna tema bila ta može li američki dolar ostati svjetska valuta broj jedan, odnosno rezervna valuta većine centralnih banaka zbog toga što je SAD uveo financijski embargo na rusku imovinu i tako poljuljao povjerenje nekih vlada. Trenutni tečaj dolara ne govori tome u prilog, jer ako centralne banke odluče smanjiti svoju izloženost dolaru, to će naštetiti američkoj valuti u nešto dužem roku.

Na drugoj strani valutnog para euro-dolar imamo euro, uz koji se trenutno veže nekoliko zabrinjavajućih faktora. Prvi i najvažniji faktor je rat na europskom teritoriju, a drugi, skoro jednako važan, trenutačna je dilema europske centralne banke. Naime rat u Ukrajini, osim što će smanjiti ekonomsku aktivnost u Europi i svijetu, doveo je do dramatičnog rasta cijena energije, naročito u Europi, uvelike ovisnoj o uvozu svih roba i sirovina, što utječe na slabost valute eurozone.

Drugi faktor je to da se ECB nalazi u velikoj dilemi jer se s jedne strane bori s velikim stopama inflacije (više od sedam posto) dok na drugoj strani postoji velik rizik od padanja Europe u recesiju. Zato ECB nije odlučan kao Fed u dizanju kamatnih stopa kako ne bi dodatno otežao poslovanje gospodarstvu. Ako ECB ipak odluči da je glavni mandat centralne banke stabilnost cijena te krene u podizanje kamatnih stopa, moguć je ipak blag oporavak eura u odnosu na američki dolar. Međutim, ako se nastave tenzije u Ukrajini te europska i svjetska gospodarstva zapadnu u recesiju, nije nemoguće svjedočiti paritetu između eura i dolara u narednim mjesecima.

Na Dalekom istoku, japanski jen također je značajno oslabio u odnosu na dolar i trenutačna situacija u Japanu sigurno je dobar pokazatelj utjecaja centralne banke na financijska tržišta i tečaj. Naime tečaj dolara prema jenu dosegao je nedavno razinu od 130 jena za dolar, a na kraju veljače ove godine bio je na 115 dolara, što znači da je u samo dva mjeseca jen deprecirao preko 10 posto.

Kao što je već spomenuto, Fed je odlučio drastično povećati kamatne stope da bi suzbio inflaciju dok japanska centralna banka i dalje odlučuje imati jako niske kratkoročne kamatne stope te nastavlja s kupnjama državnih obveznica kontrolirajući tako i dugoročne kamatne stope. Inflacija u Japanu ne predstavlja problem jer se trenutno nalazi na razini od malo više od jedan posto, ali i to je već najviša stopa od 2018. godine.

Zbog svega napisanog japanski investitori konstantno prodaju svoje obveznice centralnoj banci te ulažu sredstva u stranu imovinu, dakle prodaju lokalnu valutu kako bi kupili stranu i time smanjuju vrijednost jena. To je na jednostavnom primjeru pokazalo da na otvorenom tržištu centralna banka vrlo teško može kontrolirati i kamatne stope i tečaj u isto vrijeme.

Međutim prošli tjedan javilo se ministarstvo financija u Japanu objavom da je trend slabljenja tečaja jako ozbiljna stvar i da će se nešto morati poduzeti u slučaju njegova nastavka. To u pravilu znači da će centralna banka ili morati početi smanjivati svoje rezerve i braniti valutu ili će morati odustati od niskih kamatnih stopa i pustiti tržište da odradi svoje. U tom slučaju japanski investitori mogli bi se vratiti na japansku imovinu, koja bi ipak imala nešto veće prinose, ali bi tada prodavali strane obveznice i pokazali koliko je japanski financijski sektor važan za svijet.

Izvor:tportal.hr

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno